21.4. – 12.5. / Izložba slika Vilima Svečnjaka iz obiteljske ostavštine / Muzej Matije Skurjenija

21.4. – 12.5. / Izložba slika Vilima Svečnjaka iz obiteljske ostavštine / Muzej Matije Skurjenija

Otvorenje izložbe: 21.4. 2023. u 19h

Organizator: Galerija Razvid, POU Zaprešić

Podržali: Ministartvo kuture i medija RH i Zagrebačka županija

Svečnjakovo djelo nastalo je na najboljim zasadama hrvatske moderne. Riječ je o vrlo snažnom slikarskom izrazu, umjetničkoj viziji iz koje progovara autorov ljudski krik. To je umjetnik, čije slike zrače snagom, epikom, artizmom te prosvjedom i buntom i po tome ga se kao stvaraoca pamti.

Vilim Svečnjak pripadao je onim rijetkim i izuzetnim slikarima koji nisu samo slijedili svoju generaciju, nego su i oblikovali svoje vrijeme i određivali povijesne tokove. Kroz šest desetljeća ostavio je neizbrisiv trag u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti nalazeći se kroz ovo dugo razdoblje bilo u „povijesnoj špici“ ili u „povijesnom procjepu“.

Posebno, a možda najdominantnije poglavlje stvaralačkog opusa Vilima Svečnjaka, zaslužuju njegovi pejzaži. Seoske i gradske vedute, obronci i padine, staze i putovi, vegetacija i kamen, kućice i dvorišta, zemlja i nebo, izmjena godišnjih doba, dnevne mijene sunčanih ili svjetlosnih akcenata, postaju neiscrpno vrelo slikarevih nadahnuća, kolorističkih i koncepcijskih polazišta. U tim pejzažima pulsira slikareva profinjena osjećajnost za ljepotu i draži pojavnoga svijeta, koji pokušava uvijek iznova ostvariti novim uzbuđenjem i radošću stvaralačke avanture. Svečnjak se podjednako uspješno ogledao i na sjeveru i na jugu. Krajobraz Hrvatskog zagorja i Bol na Braču postat će okosnicom pozamašna djela.

Vilim Svečnjak, hrvatski slikar i grafičar (Zagreb, 12. VII. 1906. – Zagreb, 3. VI. 1993.). Studirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1927.–29., diplomirao je slikarstvo 1933. godine. Bio je član skupine Zemlja (1934.–1935.) i Mart (1957.). Isprva je u ekspresionističkom naboju slikao teme socijalnog sadržaja, uglavnom motive iz gradskog predgrađa i seoskoga života (Sajam u Sremskoj Mitrovici, 1935.), potom snažnim kolorizmom krajolike, mrtve prirode i portrete. Od 1960-ih pronalazi vlastiti likovni izraz na tragu postcézanneizma (Motiv s Bola, 1971., Studija akta, 1974., Portret Tamare Smirnove, 1985.). Izdao je mape grafika (Za spas duše, 1937., Istarski motivi, 1947.), ilustrirao knjige (M. Krleža, Balade Petrice Kerempuha, 1937.–1938.), crtao karikature, bavio se keramikom, scenografijom i izradbom kartona za tapiserije. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo 1977. godine.

Ljetno radno vrijeme Muzeja:

Ponedjeljak zatvoreno

Utorak – Četvrtak 12 – 19 sati

Srijeda – Petak 12 – 19 sati

Subota 12 – 19 sati

Nedjelja 14 -19 sati

U sklopu izložbe održat će se likovna radionica za građanstvo na temu impresionističkog pokreta u slikarstvu.

Termini:

Likovna radionica za građanstvo: srijeda, 10.5. / 17h / u Muzeju Matije Skurjenija

Dolazak na likovnu radionicu je potrebno prijaviti na e-mail: galerija.razvid@gmail.com

najkasnije do 9.5.

Ulaz na izložbu je besplatan

Izložba obuhvaća pejzažno slikarstvo Vilima Svečnjaka, pretežito Bolski ciklus uz nekoliko djela talijanskog i francuskog krajolika.

„Bolski ciklus krajolika (od 1969. do kraja osamdesetih) spada među najpoetičnija djela čitavog njegovog slikarskog opusa i nalazi se na samom vrhu njegovih slikarskih ostvarenja. Svečnjak je na Bol došao krajem šezdesetih. Bolske vizure pobudile su u njemu onu unutrašnju energiju koja na okupu drži čitavo njegovo slikarstvo. U njima je našao idealan okvir za iskaz svoga stava prema boji, svoje složene i osjetljive slikarske osobnosti i svog pravog slikarskog temperamenta. Boje su tada ušle u prostor slike glasnije nego ikad: sve bliješti od svjetla, rastvaranja palete, žestine okera i ultramarina, od smjelih kolorističnih susreta i ritmova, od uzavrele pikturalnosti koja slobodno razlaže oduševljenje prirodom. Kao da mu je temeljna preokupacija bila – kako u strogo disciplinirane oblike unijeti boju, prkosno divlju i slobodnu.“

Iz monografije „Vilim Svečnjak 1906. – 1993.“

Vilim Svečnjak, hrvatski slikar i grafičar (Zagreb, 12. VII. 1906. – Zagreb, 3. VI. 1993.). Studirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1927.–29., diplomirao je slikarstvo 1933. godine. Bio je član skupine Zemlja (1934.–1935.) i Mart (1957.). Isprva je u ekspresionističkom naboju slikao teme socijalnog sadržaja, uglavnom motive iz gradskog predgrađa i seoskoga života (Sajam u Sremskoj Mitrovici, 1935.), potom snažnim kolorizmom krajolike, mrtve prirode i portrete. Od 1960-ih pronalazi vlastiti likovni izraz na tragu postcézanneizma (Motiv s Bola, 1971., Studija akta, 1974., Portret Tamare Smirnove, 1985.). Izdao je mape grafika (Za spas duše, 1937., Istarski motivi, 1947.), ilustrirao knjige (M. Krleža, Balade Petrice Kerempuha, 1937.–1938.), crtao karikature, bavio se keramikom, scenografijom i izradbom kartona za tapiserije. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo 1977. godine.