12.6. – 25.6. Ivana Filip – multidisciplinarna izložba Mjerica svih stvari

12.6. – 25.6. / Ivana Filip /multidisciplinarna izložba Mjerica svih stvari / Vršilnica, Novi dvori

Otvorenje izložbe: 12.6. 2023. u 20h

Organizator: Galerija Razvid, POU Zaprešić

Radno vrijeme izložbe: Pon-pet: od 16-20h

Podržali: Ministartvo kuture i medija RH i Zagrebačka županija

Izložba “Mjerica svih stvari” izvorno je bila postavljena u Galeriji Žitnjak od 25.03. do 16.04.2022. u Zagrebu te predstavlja opus novijih radova nastalih u razdoblju od 2020.-2022. godine. Na izložbi su izloženi djela u tehnici videa, digitalnog kolaža, fotografije, skulpture, crteža i kombiniranih medija u kojima kreiram narative o utopiji slobode ponajprije kroz promatranje i promišljanje slobode drugih odnosno neljudskih životinja. Moja praksa je usmjerena na suživot s Drugima, neljudskim životinjama, te mi je nemoguće promatrati sebe kao jedinku izvan konteksta. Nema naše slobode bez Drugih.

Teorijsku podlogu svojoj praksi Ivana nalazi kroz radove koji se bave ovim pitanjem kao npr. Donna Haraway kroz koncept significant other  i kin, Bruno Latour kroz Actor Network Theory, Una Chaudhuri kroz koncept zooesis. Haraway razmišlja o životinjama kao našim  članovima obitelji. Kao što je naše tijelo holobiont tako se i mi sami kao bića, jedino kroz odnos s drugim bićima, kreiramo i razvijamo. Bruno Latour govori o jednakoj raspodjeli agencije ili djelovanja u svakodnevnm postojanju. Nismo ništa važniji ili snažniji u djelovanju od tih Drugih. Una Chaudhuri razvija narative u kojima životinje predstavljaju sebe same, za razliku od stalnih metafora u kojima ih koristimo unutar umjetnosti i kulture, kao atribute ljudskih kvaliteta ili materijal za stvaranje. One su to što jesu kao bića, a ne neki filigranski dodatak čovjeku.

Iz predgovora izložbi Bojana Krištofića:

Ivana Filip teži svojevrsnoj suptilnoj radikalizaciji takve perspektive; kao prvo, svjesnim pokušajima umnažanja očišta, gdje mačji vidokrug, ili pak mačji identiteti, postaju čak i naglašeniji od čovječjih, te s druge strane još smjernijim, još dugotrajnijim promatranjem njihovih potreba i navika, kada rad postaje platforma za mapiranje stvarnosti suštinski drugačije od ljudske, no doista, ništa manje realne. Pitanje žele li mačke, a posljedično i sve životinje, uopće u tome sudjelovati, opetovano se postavlja, dok skice mogućih odgovora, u zaista raznovrsnim medijima, svjedoče o polivalentnosti mogućih akcija i reakcija, odnosno emotivnih veza i jezika komuniciranja koji baš zato što nisu ljudski nose u sebi čitav niz novih, na širokoj razini zapravo tek zagrebanih značenja. Manifestno postavljene, one jesu didaktičke u smislu jasnog iskazivanja potrebe za odgovornošću u takvim i drugim odnosima, ali su suprotno specizmu kao netrpeljivosti na osnovi biološke vrste, također, isto bi se moglo reći: radosno transgresivne, jer prije svega pozivaju na oslobađanje od robovanja tek jednoj, ljudskoj mjeri svih stvari, i predlažu da s veseljem počnemo promatrati svijet i manjom, no ne manje vrijednom, mjericom svih stvari.

UMJETNIČKA IZJAVA

Odbivši priliku za zaposlenje u banci, zaronila sam u istraživanje umjetničkog stvaralaštva i studij likovnih umjetnosti. Moj prethodni studij ekonomije potaknuo me je da pažnju posvetim također održivosti svojih umjetničkih procesa, korištenih materijala i konačnih radova te njene diseminacije. Kroz taj razvoj, počela sam preferirati umjetnost kao održivu i simbiotsku i vidjeti svoj umjetnički proces kao holistički.

Kroz različite medije i discipline, istražujem utjelovljene, teorijske, političke i društvene implikacije naših antropocentričnih sustava vjerovanja, preispitujem načine življenja i postojanja, pojmove ispravnog i nepravednog, drugog i drugosti te što znači biti čovjek danas. Posebno se zalažem za istraživanje povjerenja i empatije, osjetila i bioetike, u okviru ljudsko-neljudskih odnosa, kako bih ukazala na naše odgovornosti i međupovezanost s Drugima.

Iako znatiželjna o ljudima, naš dugoročni destruktivni antropocentrizam preobrazio je moju praksu i usmjerenost na međuvrsnu suradnju s neljudima i zajedničku kreativnost. Ne samo u svojoj umjetničkoj praksi već i u privatnom životu, uključena sam u promjene koje stvaraju finiju zajedničku budućnost. To se manifestira u biljnoj prehrani, svjesnom korištenju materijala te želji da ostavim što manje otisak. Često ne uspijevam u tim nastojanjima, ali na kraju se ne radi o savršenstvu, već o poštovanju i brizi.

BIOGRAFIJA

Ivana Filip hrvatska je umjetnica, aktivistica te radi i na umjetničkim istraživanjima. Njezina praksa proizlazi iz vizualne umjetnosti i proteže se kroz multidisciplinarne i interdisciplinarne radove, preko performansa, rada uživo, videa, fotografije i mješovitih medija. Njezin se rad razvio kroz radove koji uzimaju tijelo kao polazište prema pokretu i međuvrsnoj suradnji. U projektima je stvarala performanse s psima i njihovim ljudskim pratiteljima, tapiserije od pseće dlake i umjetničko istraživanje o slobodnoživućim mačkama. U posljednjih nekoliko godina, njezina praksa je utemeljena u području odnosa između neljudi i ljudi, više-nego-ljudska kreativnost kroz korištenje mnogih alata koji dolaze iz antrozoologije, etologije, antropologije, kulturne animalistike, sociologije, duhovnosti, aktivizma, autohtonih metodologija, ekofeminizma i osobnih iskustava. Ona vidi umjetnost kao alat i strategiju svakodnevnog življenja za sukreiranje srodstva između svega što jest. Filip je magistrirala ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, umjetnost na odjelu Master Performing Public Space na Fontys School of Fine and Performing Arts u Tilburgu, Nizozemskoj te diplomirala na odjelu Moving Image na akademiji Gerrit Rietveld Academie u Amsterdamu, Nizozemskoj.

Rad Ivane Filip izlagan je na nacionalnoj i međunarodnoj sceni, u neprofitnim prostorima, knjižnicama, simpozijima, galerijama i muzejima. Volontira, bavi se aktivizmom, piše, mentorira i surađuje s raznim ljudima i neljudima uključujući mačke, pse, more, knjige, zrak, biljke, vjetar, ostatke, recikle, grane.

Filip uživa u šetnji sa svojim mačjim suradnikom Ixxom i igrajući se sa svoje tri mačje suradnice Cici, Lili i Lori, učeći o međusobnoj povezanosti. Trenutno radi na koprodukciji akcijskih slika od mačjeg pijeska zajedno s Cici.

Na otvorenju izložbe autorica će održati stručno vodstvo kroz postav

Ulaz na izložbu je besplatan